AROME RAKIJE: PRIRUČNIK ZA PREPOZNAVANJE Scroll down animation

KATEGORIJA: ČLANAK

AROME RAKIJE: PRIRUČNIK ZA PREPOZNAVANJE

Kako “čitamo” arome rakije? Što nam one govore o sastojcima, fermentaciji i procesu starenja? Kao i kod vina i drugih destilisanih alkoholnih pića, mirisni profil rakije može da se podeli u tri kategorije.

I. Primarne arome: suština je u voću

Primarne arome određuju identitet rakije jer su direktno povezane sa voćem koje se koristi u destilaciji. One potiču iz prirodnih jedinjenja u voću i najizraženije su u mladoj, neodležaloj rakiji.

  • Koštičavo voće (šljiva, kajsija, višnja) – sočne, zrele, ponekad sa blagim bademastim tonovima koji potiču iz koštica u slučaju kada se voće ne odkoštava.
  • Jabučasto voće (kruška, jabuka, dunja) – hrskave, cvetne arome, osvežavajuće kiselkaste.
  • Jagodasto voće i grožđe – u zavisnosti od sorte, mogu varirati od slatkih i džemastih do oporih ili osvežavajućih nota.
  • Citrusni tonovi – povremeno prisutni, naročito u rakijama od grožđa ili jabuke.

II. Sekundarne arome: magija fermentacije

Sekundarne arome se razvijaju tokom procesa fermentacije i destilacije. Kvasci igraju ključnu ulogu u pretvaranju šećera u alkohol, pri čemu nastaju dodatna aromatična jedinjenja.

  • Cvetne i biljne note – potiču od estara i terpena koji nastaju tokom fermentacije.
  • Začinske ili kvasne nijanse – note belog bibera, anisa ili aroma nalik svežem hlebu mogu se pojaviti u zavisnosti od temperature fermentacije i vrste kvasca.
  • Kremaste, puteraste ili orašaste note – potiču od specifičnih nusproizvoda fermentacije ili blagih oksidativnih uticaja.

III. Tercijarne arome: sazrevanje u buretu

Tercijarne arome se razvijaju kako rakija sazreva, bilo u drvenim buradima ili kroz oksidaciju tokom vremena. Rakija odležana u buretu, naročito u hrastovom, prolazi kroz značajne transformacije, dobijajući dubinu, kompleksnost i karakter.

  • Vanila, karamela, čokolada i kokos – karakteristični za odležavanje u hrastovim buradima, gde dolazi do razgradnje lignina u drvetu.
  • Dimljene, tostirane ili drvenaste note – zavise od stepena tostiranja drveta koje se koristi za izradu bureta.
  • Suvo voće, orašasti plodovi i začini – kako rakija stari, sveže voćne arome evoluiraju u dublje, suvo-voćne nijanse, ponekad sa tonovima oraha, badema, karanfilića ili cimeta.
  • Zemljane, kožne i duvanske note – prisutne u dobro odležalim rakijama, doprinose njihovoj sofisticiranosti i dubini.

Svaki gutljaj rakije je putovanje kroz slojeve aroma koje otkrivaju njenu priču. Nazdravimo otkrivanju nijansi ovog izuzetnog pića!

Autor: „Veliko Brdo“.